O fa'asa'oga a Saina i le karapite ua va'aia o se fa'amalosiauga o le galulue fa'atasi i le va o tagata tauva i le sapalai oloa.

A o sauniuni le au gaosi maa o taavale eletise a Korea i Saute mo tapulaa i le auina atu i fafo o le karapite mai Saina lea o le a amata faamamaluina i le masina fou, ua fai mai le au suʻesuʻe e tatau i Uosigitone, Seoul ma Tokyo ona faatelevave polokalame faataitai e faatatau i le faamalosia o filifili o sapalai.
Na taʻu atu e Daniel Ikenson, o le faatonu o fefaatauaiga, tupe teufaafaigaluega ma mea fou i le Asia Public Policy Institute, i le VOA e talitonu o ia ua leva tele ona faatali le Iunaite Setete, Korea i Saute ma Iapani e fausia le faiga lapatai vave ua fautuaina mo le sapalai o oloa (EWS).
Fai mai Ikenson o le faʻatinoina o le EWS “e tatau ona faʻavavevaveina i se taimi umi aʻo leʻi amata ona mafaufau le Iunaite Setete i faʻatapulaʻaina o le auina atu i fafo o semiconductors ma isi oloa faʻatekonolosi maualuga i Saina.”
I le aso 20 o Oketopa, na faasilasila mai ai e le Matagaluega o Fefaatauaiga a Saina ia tapulaa lata mai a Beijing i le auina atu i fafo o mea mata autu mo maa o taavale eletise, i le tolu aso talu ona faasilasila mai e Uosigitone ia tapulaa i le faatauina atu o semiconductors maualuluga i Saina, e aofia ai ni chips o le atamai faapitoa mai le kamupani gaosi chip a Amerika o Nvidia.
Na taʻua e le Matagaluega o Fefaʻatauaʻiga na poloka le faʻatau atu ona e mafai e Saina ona faʻaaoga ia chips e faʻalautele ai ana atinaʻe faʻamiliteli.
Muamua atu, mai le aso 1 o Aokuso, na faʻatapulaʻaina ai e Saina le auina atu i fafo o le gallium ma le germanium, ia e faʻaaogaina mo le gaosiga o semiconductors.
“O nei faʻatapulaʻaga fou ua mamanuina manino lava e Saina e faʻaalia ai e mafai ona faʻagesegese ai le alualu i luma o Amerika i taʻavale eletise mama,” o le saunoaga lea a Troy Stangarone, o le faatonu sinia o le Korea Economic Research Institute.
Na malilie Uosigitone, Seoul ma Tokyo i le fonotaga a Camp David ia Aokuso o le a latou faʻalauiloaina se poloketi faʻataʻitaʻi a le EWS e faʻailoa ai le soʻona faʻalagolago i le tasi atunuu i galuega taua, e aofia ai minerale ma maa taua, ma faʻasoa faʻamatalaga e faʻaitiitia ai faʻalavelave. filifili sapalai.
Sa malilie fo’i atunu’u e tolu e fausia ni “faiga fa’aopoopo” e ala i le Indo-Pacific Economic Prosperity Framework (IPEF) e fa’aleleia atili ai le maufetuuna’i o le sapalai o sapalai.
Na faʻalauiloa e le pulega a Biden le IPEF ia Me 2022. O le faʻavae o le galulue faʻatasi ua vaʻaia o se taumafaiga a atunuʻu e 14 o loʻo avea ma sui auai, e aofia ai le Iunaite Setete, Korea i Saute ma Iapani, e teteʻe atu ai i le faatosinaga tau tamaoaiga a Saina i le itulagi.
E tusa ai ma le puleaina o le auina atu i fafo, na saunoa ai le sooupu a le Amepasa o Saina, o Liu Pengyu, e masani ona faatonutonu e le malo o Saina le puleaina o le auina atu i fafo e tusa ai ma le tulafono ma e le faatatau i se atunuu po o se itulagi faapitoa po o se faalavelave faapitoa.
Na ia saunoa foi o loo tautino atu pea Saina e faamautinoa le saogalemu ma le mautu o pisinisi faavaomalo ma sapalai oloa ma o le a tuuina atu laisene auina atu i fafo e tausisia tulafono faatonutonu talafeagai.
Na ia faaopoopo mai “o Saina o se fau fale, o se tasi e fausia faatasi ma tausia ni filifili o pisinisi ma sapalai faavaomalo e mautu ma e le faalavelaveina” ma e “naunau e galulue faatasi ma paaga faavaomalo e tausisi i le multilateralism moni ma faatumauina le mautu o filifili o pisinisi ma sapalai faavaomalo.”
Ua taumafai malosi kamupani gaosi maa o taavale eletise a Korea i Saute e faaputu le tele o le karapite e mafai ai talu ona faalauiloa e Beijing ni tapulaa i le karapite. O loo faamoemoeina o le a faaitiitia le sapalai o le lalolagi ona o loo manaomia e Beijing kamupani auina atu i fafo Saina e maua ni laisene e amata ia Tesema.
E faalagolago tele Korea i Saute ia Saina mo le gaosiga o le graphite e faʻaaogaina i anodes maa o taʻavale eletise (le vaega leaga o le maa). Mai ia Ianuari e oo ia Setema o le tausaga nei, e silia ma le 90% o graphite na aumai mai Korea i Saute na sau mai Saina.
Na saunoa Han Koo Yeo, o lē sa avea ma minisita o fefaatauaiga a Korea i Saute mai le 2021 i le 2022 ma o se tasi sa auai muamua i le atinaʻeina o le IPEF, o le faʻatapulaʻaina lata mai a Beijing i le auina atu i fafo o le a avea ma se "valaau tele e fafagu ai" mo atunuu e pei o Korea i Saute, Iapani ma Saina. Korea i Saute”. O le Iunaite Setete ma se vaega toaitiiti o atunuu e faalagolago i le karapiti mai Saina.
I le taimi nei, na ta’u atu e Yang i le VOA Korean o le tapula’a o se “fa’ata’ita’iga atoatoa” lea o le mafua’aga e tatau ai ona fa’avavevave le polokalame fa’ata’ita’i.
“O le mea autū o le auala lea e feagai ai ma lenei taimi o faigata.” E ui lava e leʻi liua i se vevesi tele, “ua matuā popole le maketi, ua popole foʻi kamupani, ma ua matuā tele le le mautonu,” o le tala lea a Yang, o se tagata suʻesuʻe sinia i le Peterson Institute for International Economics.
Na ia saunoa e tatau i Korea i Saute, Iapani ma le Iunaite Setete ona faailoa mai vaivaiga i a latou fesoʻotaʻiga o sapalai ma faʻalauiloa le galulue faʻatasi a le malo tumaoti e manaʻomia e lagolago ai le fausaga e tolu itu o le a fausia e atunuu e tolu.
Na faaopoopo mai Yang e faapea, i lalo o lenei polokalame, e tatau i Uosigitone, Seoul ma Tokyo ona fefaʻasoaaʻi faʻamatalaga, saili isi punaoa e faʻalauteleina ai le eseesega mai le faalagolago i le tasi atunuu, ma faʻavavevave le atinaʻeina o tekinolosi fou.
Na ia saunoa e tatau i atunuu e 11 o le IPEF o totoe ona faia foi le mea lava e tasi ma galulue faatasi i totonu o le faavae o le IPEF.
O le taimi lava e mautu ai se faʻavae mo le gafatia o le filifili sapalai, na ia saunoa ai, “e taua le faʻatinoina.”
Na faasilasila mai e le Matagaluega a le Setete o Amerika i le Aso Lulu le faavaeina o le Critical Energy Security and Transformational Minerals Investment Network, o se faiga faapaaga fou a le malo-tumaoti ma le Nofoaga Autu mo Fuafuaga a Minerale Taua a le Ofisa o Tupe e faalauiloa ai tupe teufaafaigaluega i filifili sapalai o minerale taua.
O le SAFE o se faʻalapotopotoga e le faʻaituʻau e lagolagoina ni fofo saogalemu, gafataulimaina ma gafataulimaina mo le malosiaga.
I le Aso Lulu, na taloina ai foi e le pulega a Biden se taamilosaga lona fitu o talanoaga a le IPEF e faia i San Francisco mai le aso 5 i le aso 12 o Novema a’o le’i amataina le fonotaga maualuga a le Asia-Pasefika mo le Galulue Faatasi i le Tamaoaiga i le aso 14 o Novema, e tusa ai ma le Ofisa o le Sui o Fefaatauaiga a Amerika.
“Ua atoatoa lelei le vaega o le sapalai o le faiga tau tamaoaiga a Indo-Pasefika ma e tatau ona malamalama lautele i ona tuutuuga pe a maeʻa le fonotaga a le APEC i San Francisco,” o le saunoaga lea a Ikenson o le Asia Society i Camp David.
Na faaopoopo mai Ikenson: “O le a faia e Saina mea uma e mafai ona latou faia e faʻaitiitia ai le tau o pulega o le auina atu i fafo e le Iunaite Setete ma ana uo. Ae ua silafia e Beijing o le a faaluaina e Uosigitone, Seoul, Tokyo ma Brussels tupe teufaafaigaluega i le gaosiga ma le faamamaina o le lalolagi atoa. Afai e te faʻaaogaina le tele o le mamafa, o le a faʻaumatia ai a latou pisinisi.”
Na saunoa Gene Berdichevsky, o le fa’avae fa’atasi ma le Pule Sili o le Sila Nanotechnologies i Alameda, Kalefonia, o fa’atapula’aga a Saina i le auina atu i fafo o le graphite e mafai ona fa’avavevave ai le atina’eina ma le fa’aaogaina o le silicon e sui ai le graphite o se mea taua i le faia o anodes o maa. I Moses Lake, Uosigitone.
“O le gaioiga a Saina ua fa’amamafaina ai le vaivai o le sapalai o lo’o iai nei ma le mana’omia o isi auala e sui ai,” o le tala lea a Berdichevsky i le tusitala Korea a le VOA. fa’ailoga o maketi ma lagolago fa’aopoopo i faiga fa’avae.”
Na faaopoopo mai Berdichevsky o loo vave ona agai atu kamupani gaosi taavale i le silicon i totonu o a latou filifili sapalai o maa o taavale eletise, o se vaega ona o le maualuga o le faatinoga o silicon anodes. E vave ona faatumuina silicon anodes.
Fai mai Stanngarone o le Korea Economic Research Institute: “E manaʻomia e Saina ona faatumauina le talitonuga o maketi e taofia ai kamupani mai le sailia o isi sapalai. A leai, o le a faʻamalosia ai le au sapalai Saina e vave ona o ese.”


Taimi na lafoina ai: Aokuso-28-2024