Fa'amatalaga lata mai: Fa'aaogaina o le pauta karapiti i su'ega fa'aniukilia

O le fa'aleagaina o le pauta graphite i le radiation e iai sona aafiaga taua i le fa'atinoga fa'atekinolosi ma le tamaoaiga o le reactor, aemaise lava le reactor e fa'amaluluina i le kesi i le vevela maualuga o le pebble bed. O le faiga o le fa'atonutonuina o le neutron o le fa'asalalauina lea o neutrons ma atoms o le mea fa'atonutonu, ma o le malosi e feavea'i e i latou e fa'aliliuina atu i atoms o le mea fa'atonutonu. O le pauta graphite o se sui tauva lelei foi mo mea e fa'atatau i le plasma mo reactors fa'a-nuclear fusion. O faatonu nei mai Fu Ruite ua fa'alauiloa mai le fa'aogaina o le pauta graphite i su'ega fa'aniukilia:

Faatasi ai ma le faateleina o le neutron fluence, e muamua ona mimigi le pauta graphite, ma a maeʻa ona oʻo atu i se tau maualalo, e faʻaitiitia le mimigi, toe foʻi i le tele muamua, ona vave lea ona faʻalauteleina. Ina ia faʻaaogaina lelei neutrons e faʻasaʻolotoina e le fission, e tatau ona faʻagesegese. O meatotino vevela o le pauta graphite e maua e ala i le suʻega faʻavevela, ma e tatau ona tutusa tulaga o suʻega faʻavevela ma tulaga moni o le galuega a le reactor. O le isi fua e faʻaleleia atili ai le faʻaaogaina o neutrons o le faʻaaogaina lea o mea e atagia ai neutrons o loʻo tafe mai le nuclear fission reaction zone-core i tua. O le faiga o le atagia o neutron o le faʻasalalauina foʻi lea o neutrons ma atoms o mea e atagia ai. Ina ia pulea le gau e mafua mai i mea leaga i le tulaga e faʻatagaina, o le pauta graphite e faʻaaogaina i le reactor e tatau ona mama atoatoa.

O le pauta karapiti fa'aniukilia o se vaega o mea e fa'aaoga ai le pauta karapiti na atia'e e tali atu ai i mana'oga o le fausiaina o ni reactors fission fa'aniukilia i le amataga o le 1940s. E fa'aaogaina o se mea e fa'atonutonu ai, fa'ata'ita'i ai ma mea e fa'atulaga ai i totonu o reactors gaosiga, reactors fa'amālūlūina i le kesi ma reactors fa'amālūlūina i le kesi i le vevela maualuga. O le avanoa e tali atu ai le neutron ma le nucleus e ta'ua o le cross section, ma o le neutron fa'avevela (averesi o le malosi o le 0.025eV) fission cross section o le U-235 e lua vasega maualuga atu nai lo le fission neutron (averesi o le malosi o le 2eV) fission cross section. O le modulus elastic, malosi ma le linear expansion coefficient o le pauta karapiti e fa'ateleina fa'atasi ai ma le fa'ateleina o le neutron fluence, e o'o atu i se tau tele, ona fa'aitiitia vave lea. I le amataga o le 1940s, na'o le pauta karapiti na maua i se tau taugofie e latalata i lenei mama, o le mafua'aga lea na fa'aaoga ai e reactors uma ma reactors gaosiga mulimuli ane le pauta karapiti o se mea e fa'atonutonu ai, ma fa'ato'ilaloina ai le vaitaimi o le fa'aniukilia.

O le ki i le faia o le pauta graphite isotropic o le faʻaaogaina lea o vaega o le coke e iai le isotropy lelei: o le coke isotropic poʻo le coke lona lua macro-isotropic e faia mai le coke anisotropic, ma o le tekinolosi coke lona lua e masani ona faʻaaogaina i le taimi nei. O le tele o le faʻaleagaina o le radiation e fesoʻotaʻi ma mea mata o le pauta graphite, le faiga o gaosiga, le saoasaoa o le neutron fluence ma le fluence rate, le vevela o le irradiation ma isi mea. O le boron e tutusa ma le pauta graphite nuclear e manaʻomia e tusa ma le 10 ~ 6.


Taimi na lafoina ai: 18 Me 2022